Na Sarajevskoj zračnoj luci zabranjena komunikacija na hrvatskom jeziku

Objavljeno: 14/11/19 21:37

Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine ponovo su ukazali na jedan od problema u BiH, a tiče se kršenja prava na maternji jezik. Ovaj put riječ je o Zračnoj luci u Sarajevu , kojem su preporučili da usvoji pravni okvir kojim će se osigurati ravnopravna upotreba sva tri službena jezika – hrvatskog, bosanskog i srpskog, odnosno oba pisma – latinica i ćirilica u eksternoj komunikaciji prema građanima.
Naime, oni su obavijestili javnost kako su utvrdili da podnositeljici žalbe, stručnoj suradnici za odnose s javnošću Međunarodne zračne luke Sarajevo Sanji Bagarić nije omogućeno da se u eksternoj komunikaciji s javnosti koristi svojim maternjim odnosno hrvatskim jezikom.

“Problem se pojavljuje kod eksterne komunikacije, gdje se kao pitanje otvara je li prioritet u upotrebi maternjeg jezika ima osoba koja je ovlaštena za komunikacije ili prioritet ima korištenje maternjeg jezika Uprava poduzeća, odnosno ravnatelja i predsjednika Uprave”, priopćili su.

Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine ističu da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu kojom se eksplicitno regulira pitanje upotrebe službenih jezika, odnosno službenog pisma u Bosni i Hercegovini.

Tako su u njenim prijedlozima priopćenja za javnost prekriženi termini na hrvatskom a mijenjana su terminima na bosanskom. Nadalje rukovodstvo joj je podcrtalo da “ova kuća i njena uprava imaju pravo na svoj jezik” i ustvrdila da je za potrebe informacija na službenoj web stranici javnog poduzeća da je “jezik objava bosanski”, prenosi Klix.

“Sve osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine, FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta imaju pravo koristiti se nekim od službenih jezika, odnosno službenog pisma, pri čemu se termin “korištenje” ne može usko promatrati i kao takav ne garantira samo građanima pravo da govore i pišu na jednom od tri službena jezika i pisma, već obuhvaća i pravo da informacije koje primaju od javnih organa budu na njihovom jeziku, da službeni dokumenti, obrasci budu dostupni na sve tri jezičke varijante…, odnosno da koriste svoj maternji jezikom u svim aspektima života”, zaključili su Ombudsmeni koji su Upravi Zračne luke dali roku za uvaže preporuku, a koji je u međuvremenu istekao.

U odgovoru na upit Klixa ravnatelj Zračne luke Sarajevo Armin Kajmaković ističe da je Ombudsmen izbor jezika ocijenio problematičnim samo s aspekta prava građana, odnosno javnosti, da im informacije iz domena rada poduzeća budu dostupne na maternjem jeziku.

“Dakle, ne s aspekta prava podnositeljice žalbe na upotrebu maternjeg jezika, već s aspekta prava građana i javnosti. S tim u vezi, u Međunarodnoj zračnoj luci Sarajevo poduzete su aktivnosti na iznalaženju tehničko – tehnološkog načina na realizaciji predmetne preporuke”, rekao je Kajmaković.

Ilijaz Pilav, koji je 2016. u Europskom sudu za ljudska prava u Strazburu dobio presudu protiv BiH, jer mu je onemogućeno da se u RS kandidira na izborima za člana Predsjedništva BiH, govoreći o jezičnoj diskriminaciji u BIH rekao nam je da je pravo na jezik temeljno ljudsko pravo, da je pravo na jezično opredjeljenje je po snazi ekvivalentno pravu na vjersko I religijsko opredjeljenje.

“Uskraćivanje ili udar bilo koje vrste na to pravo je zapravo udar na integritet ljudskog bića. Negacija tog prava je negacija prava na integritet. Žalosno je da u 21 prvom vijeku u ovoj zemlji postoje pojedinci I kolektiviteti kojima je uskraćeno pravo na jezik. Žalosno je što živimo u zemlji u kojoj se pravosuđe i druge institucije koje imaju obavezu da se bave zaštitom ljudskih prava moraju baviti I zaštitom prava na jezik I to uglavnom sa oskudnim rezultatima”, rekao je Pilav.