Kanađanin kupio imovinu tvrtki iz Srbije u Hrvatskoj i sada državu tuži za 200 milijuna eura

Objavljeno: 09/08/19 18:13

Iako su države nastale raspadom bivše Jugoslavije 2004. godine sklopile Sporazum o sukcesiji, kojima su trebale riješiti imovinska pitanja, ni 28 godina nakon raspada bivše države i 15 godina nakon potpisivanja sporazuma, još uvijek, među ostalim, nije riješeno pitanje imovine koje su na teritoriju jedne države imale tvrtke iz druge države. U takvoj situaciji, čine se, neki inozemni ulagači vide dobru priliku za zaradu. Rizik je velik, ali računica je valjda da će nesigurnost ulaganja donijeti i veći profit.

Najzanimljiviji kolač u toj priči svakako su nekretnine koje su na Jadranu koristile tvrtke iz ostalih bivših jugoslovenskih republika, najčešće kao odmarališta za svoje radnike, a koje je država 1992. godine proglasila vlasništvom Republike Hrvatske. Uz brojne tužbe tvrtki iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koje domaći sudovi odbijaju, Hrvatska je sada suočena i s arbitražnom tužbom kanadskog državljanina Haakona Korsgaarda koji traži odštetu od čak 200 milijuna eura, piše Novi list.

Da je protiv Hrvatske pokrenut i taj arbitražni postupak otkriva Državno odvjetništvo u svome izvješću za prošlu godinu koje je dostavljeno Saboru. Oni navode da je taj, deveti aktivan arbitražni spor, pokrenut pri Arbitražnom sudu utemeljenom prema Pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), i da se Korsgaard poziva na to da je povrijeđen sporazum između hrvatske i kanadske vlade o poticanju i zaštiti ulaganja. Korsgaard, navodi se u obavijesti Saboru koja ne može zbog obveza o tajnosti biti detaljnija, traži odštetu jer mu nije omogućeno stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj koje su ranije bile društveno vlasništvo s pravom korištenja društvenih poduzeća iz Republike Srbije, a prema stanju vlasništva na dan 8. listopada 1991. DORH u istom dokumentu šturo otkriva i stav koji je on kao zastupnik države zauzeo, a više puno više detalja ne mogu dati jer obvezuju pravila tajnosti arbitražnih sudišta.

-U ovom postupku osporeno je da bi tužitelj izvršio ulaganje u Republiku Hrvatsku, te istaknuto da se vlasnička prava ne mogu stjecati izravno na temelju Sporazuma o sukcesiji, Aneksu G, jer arbitražna klauzula prema UNCITRAL-u u odnosu na nadležnost arbitraže, ne pokriva pitanja sukcesije, kratko u Izvješću DORH iznosi i stav koji je zauzela Hrvatska.