Zemlja u koju hrli sve više Hrvata u problemima: ‘Griješe svi koji kažu da nema razloga za zabrinutost’

Objavljeno: 09/10/19 8:38

U Njemačkoj 2019. vrijedi kako je “sve više ljudi je pogođeno siromaštvom”. To proizlazi iz najnovijeg izvještaja Instituta za gospodarska i socijalna istraživanja WSI zaklade Hans Böckler. Jedan od glavnih problema je da se jaz između dobrostojećih i onih koji imaju mala primanja – povećao, piše Deutsche Welle.

“Sve više prihoda se koncentrira u rukama bogatih”, piše u studiji Instituta za gospodarska i socijalna istraživanja WSI zaklade Hans Böckler. S druge strane, broj domaćinstava koja raspolažu s manje od 60 posto prosječne plaće i zato prema važećoj znanstvenoj definiciji kao siromašni, između 2010. i 2016. se s 14,2 povećao na 16,7 posto.

Domaćinstvima koja su ispod granice siromaštva ide sve gore. Svota koja je potrebna da bi se takvom domaćinstvu omogućilo da se vrati u normalan život je sve veća. Godine 2005. je ona iznosila 2.873 eura godišnje, a 2016. već 3.452 eura – to je povećanje od gotovo 30 posto.

“Sve više ljudi gubi korak”, kazala je za DW Dorothee Spannagel iz WSI-a.

Ova sociologinja se već 15 godina bavi ovom tematikom i zna zašto se pojedine pojave označavaju određenim koeficijentima. Sve je veća grupa koja gubi svoj red u utrci za zaradom koja omogućava život u srednjem društvenom sloju, kaže ona.

“Prvo, i pored dobre konjunkture i pored dobre situacije na tržištu rada nama ne uspijeva poboljšati situaciju na tržištu rada, to jest smanjiti nejednakost. Drugo, jasno je što bi se trebalo dogoditi, a i pored toga se ne događa ništa”, dodaje.

Dorothee Spannagel zna da mnogi tvrde kako se loš razvoj u Njemačkoj usporio. Ali, ona smatra da nema razloga za prestanak borbe.

“Aktualni podaci pokazuju da griješe svi oni političari i ekonomisti koji tvrde da nema razloga za zabrinutost.”

Jedna nedavno objavljena studija Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja pokazala je i da je imovina u Nijemaca vrlo nejednako raspodijeljena.

Najbogatijih 10 posto stanovništva ima u rukama više od polovice ukupne imovine (56 posto). U rukama druge polovice se nalazi samo 1,3 posto imovine. No, taj odnos je bio takav i prije deset godina, piše u studiji Instituta.