Zagrebački stručnjaci u SKB-u Mostar će novim zahvatima pacijentima koji dožive akutni moždani udar fizički uklanjati trombe iz krvnih žila

Objavljeno: 16/11/19 9:39

Dolazak prof.dr.sc. Josipa Paladina u Mostar označio je veliki pomak naprijed za neurokirurgiju na ovim prostorima. Ono što se sada priprema u SKB Mostar je dodatni iskorak koji će imati ogroman značaj za pacijente koji pretrpe akutni moždani udar. Radi se o projektu koji će osigurati da se pacijentima sa akutnim moždanim udarom omogući zahvat kojim će se fizički izvaditi tromb koji je doveo do moždanog udara. Iz toga razloga u SKB Mostar jučer su boravili prof.dr.sc. Marko Radoš i prof.dr.sc. Zdravka Poljaković, a koji su zajedno sa prim.doc.dr.sc. Inge Klupka Sarić, voditeljicom Klinike za neurologiju SKB Mostar razgovarali o hodogramu cijelog projekta i uvrdili točne korake koji će dovesti do toga da se ovi zahvati započenu raditi u idućih nekoliko mjeseci.

-Zajedno ćemo pokušati napraviti ozbiljan pomak na području liječenja akutnog moždanog udara. Radi se o temi koja je već godinama aktualna u svim europskim zemljama i budući da se Uprava bolnice i kompletam zdravsveni sustav potrudio nabaviti odgovarajuću opremu koja je trenutno u fazi instalacije, očekujem da će u 2020. godinu, točnije, prvoj polovici, biti moguće raditi ovdje sve što se radi u Parizu, Berlinu ili Madridu za pacijente koji imaju nesreću da dožive akutni moždani udar. Okupili smo se kako bi napravili hodogram, plan aktivnosti kako bi u roku nekoliko mjeseci startali za procedurama i liječenjem pacijenata – rekao je za Ero.tel Marko Radoš.

Da bi se jedan ovakav projekt realizirao potrebna je i odgovarajuća kadrovska križaljka. Radoš kaže kako nema većih problema s kadrovima, te kako je zadovoljan trenutnim stanjem.

-Trenutno je kadrovska situacija dobra. Postoji nekoliko mladih stručnjaka koji su jako zainteresirani za ovaj projekt. Oni dolaze s polja radiologije, neurologije, anesteziologije i spremni su intenzivno učiti kako bi stekli znanja i vještine za nove metode liječenja aktulnog moždanog udara. Naravno, uvijek može bolje i bit će bolje kada dođemo do našeg cilja – ističe Radoš, te dodaje kako će on osobno sve više biti prisutan u SKB Mostar zbog ovoga projekta.

Prim.doc.dr.sc. Inge Klupka Sarić dodaje kako je velika prednost imati stručnjake kao što su Marko Radoš i Zdravlja Poljaković u ovim projektima, te kako će oni kontinuirano biti vezani za ovu zdravstvenu ustanovu.

-Sada smo u fazi reorganizacije, potrebno je mnogo toga uraditi kako bi došli u poziciju da redovno primjenjujemo nove metode rada. Vjerujem kako zadovoljavamo sve uvjete da bi uspjeli u tome i da ćemo doći do konačno cilja – naglašava Klupka – Sarić u izjavi za naš portal.

Više o samim procedurama nam je govorila prof.dr.sc. Zdravka Poljaković.

-Ono što ćemo raditi je rekanalizacijska terapija, odnosno, otvaranje začepljene krvne žile koja je zatvorena ugruškom. Radi se na dva načina. Jedan je lijekovima, što se ovdje u SKB Mostar i radilo i to je standard koji postoji već više od 15 godina. Znači, daje se određeni lijek u točno određenom vremenskom periodu nakon nastanka simptoma i taj lijek se daje najduže 4 i pol sata nakon nastanka simptoma. Lijek otapa ugrušak. Ono što ćemo raditi ovdje je daleko sofisticiranije, tehnički zahtjevnije. Mi ćemo mehanički vaditi ugrušak. Prednost metode je da može otvoriti i daleko veće krvne žile i ugrušak nego što to može lijek. U nekim slučajevima se postupak može provoditi i do šest sati nakon simptoma moždanog udara, a u nekim slučajevima čak i 24 sata, što je nemoguće u terapiji lijekovima. To je u biti jedini pravi, uzročni način liječenja moždanog udara – pojašnjava zagrebačka sugovornica.

-Što se tiče broja ljudi koje ćemo liječiti, to ćemo još vidjeti. Svjetski standardi nalažu da se oko 20 posto svih bolesnika sa akutnim ishemijskim moždanim udarom tromboliziralo, a između 5 i 10 posto trombektemirano, odnosno, liječinis su zahvatima koje uvodimo u SKB Mostar. To zvuči relativno malo, ali to za Hrvatsku znači oko 800 pacijenata koji trebaju biti trombektomirani, što je veliki broj. Ako govorimo o SKB Mostar, onda je cilj oko 150 do 200 tih zahvata na godišnjoj razini. Trebat će nam nekih pet godina da dođemo do toga cilja – zaključila je Poljaković u izjavi za Ero.tel.

Na kraju je Inge Klupka Sarić dodala kako će biti organizirana serija predavanja da bi se sa ovim promjenama upoznali i doktori u domovima zdravlja i znali reagirati na odgovarajući način.

-Moždani udar je hitno stanje i prioritet i hitne službe moraju pacijenta u što kraćem roku dovesti u bolnicu kako bi ga mogli podvrgnuti ovim metodama liječenja. Postoji vremenski prozor u okviru kojeg pacijent mora doći kako bi mogli primijeniti zahvate na njemu. Imati ćemo akcije u kojima ćemo educirati javnost o ovome kako bi što više povećali šanse oporavka od stanja u kojem se pacijent našao – najavila je Klupke Sarić.

Ako se zna u kojim uvjetima nastaje ovaj projekt i u kakvom je stanju zdravstvo općenito, onda cijela priča dobiva još veću dimenziju. Ovo je samo pokazatelj koliko toga se može napraviti kada se ne gleda samo na probleme nego i na želju da se naprave konkretni iskoraci i osigura bolja zdravstvena njega i usluga.

AU: M.K.